O Svetištu
Svetište
Gospe od Milosrđa u Dubrovniku prvi se put spominje 1279. godine kao
dubrovačko zavjetno svetište i svetište pomoraca. Srednjovjekovno
crkveno zdanje Svetišta je dogradnjom početkom XVII. st. zadobilo svoj
današnji oblik.
Svetište čuva veliki broj zavjetnih darova, slika i maketa starih brodova koje su ovdje ostavljali mnogi pomorci i dubrovčani u znak zahvale Gospi od Milosrđa na uslišanim molitvama, ozdravljenju od bolesti ili spasu u nevolji na moru i na kopnu.
Svetište čuva veliki broj zavjetnih darova, slika i maketa starih brodova koje su ovdje ostavljali mnogi pomorci i dubrovčani u znak zahvale Gospi od Milosrđa na uslišanim molitvama, ozdravljenju od bolesti ili spasu u nevolji na moru i na kopnu.
Uz crkvu se nalazi samostan franjevaca kapucina iz XX.st.
Godine
1913. je biskup dubrovačke biskupije Josip Marčelić upravljanje ovim
svetištem povjerio braći franjevcima-kapucinima Hrvatske kapucinske
provincije.
Godine 1928. je izgrađen današnji kapucinski samostan, odnosno njegov prvi dio zalaganjem ondašnjeg poglavara samostana, fra Vinka Desića. Godine 1936. je završena izgradnja drugog dijela samostana zaslugom fra Matije Korena i od tada samostan nosi sadašnji izgled.
Na
mjestu današnjeg biskupskog dvora 5. svibnja 1935. godine
blagoslovljena je špilja Gospe Lurdske. Špilju i kip osmislio je fra
Bernardin Tomas, a nešto kasnije premještena na sadašnje mjesto uz
"crkvu na otovrenom" u prostoru Svetišta.
Jugoslavenske
komunističke vlasti nacionalizirale su jedan dio ovog samostana, a
Svetištu onemogućavale djelovanje. Nakon demokratskih promjena i
nastankom slobodne Republike Hrvatske, kapucini opet raspolažu cijelim
samostanom, a u Svetište slobodno i rado dolaze vjernici iz cijelog
područja Dubrovačke biskupije.
Od zimskog računanja vremena (kraj listopada) do ljetnog računanja vremena (kraj ožujka):
- radnim danom u 18:00 sati
- nedjeljom i blagdanom u 9:00; 11:00 i 18:00 sati
Od ljetnog računanja vremena (kraj ožujka) do 1.lipnja, te od 30. kolovoza do zimskog računanja vremena (kraj listopada):
- radnim danom u 19:00 sati
- nedjeljom i blagdanom u 9:00; 11:00 i 19:00 sati
Od 1. lipnja do 30. kolovoza (početka devetnice za blagdan Male Gospe):
- radnim danom u 20:00 sati
- nedjeljom i blagdanom u 9:00; 11:00 i 20:00 sati
SAKRAMENT ISPOVIJEDI U SVETIŠTU:
Pola sata prije svake Sv. Mise, u vremenu došašća i korizme po posebnom rasporedu kroz cijeli dan (objavljuje se na stranici)
SREDIŠNJE ZAVJETNE PROSLAVE U SETIŠTU:
Svetkovina Rođenja Bl. Djevice Marije - Mala Gospa, 8. rujna:
- za proslavu se u Svetištu priprema hodočasničkom devetnicom od 30. kolovoza do 7. rujna svaki dan sv. misom na otvorenom u 19:00 sati
- na samu svetkovinu 8. rujna sv. mise u Svetištu su u 4:00; 6:00; 8:00; 10:00; 12:00; 17:00 i 19:00 sati. Kroz cijelo jutro i poslijepodne je prilika za pristup sakramentu ispovijedi.
Blagdan Sv. Leopolda Bogdana Mandića, 12. svibnja:
- u našem se Svetištu slavi kao zavjetni blagdan zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatske kapucinske provincije:
- za blagdan se priprema trodnevnicom.
- na sam blagdan Sv. mise su u 9:00; 11:00 i 19:00 sati
Blagdan Sv. Pia iz Pietrelcina (Sv. Padra Pia) 23. rujna:
- za blagdan se priprema trodnevnicom u 19:00 sati
- na sam blagdan je Sv. misa u 19:00 sati
Blagdan Sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca, 6. prosinca:
- Zavjetna Sv. misa u 18:00 sati za sve pomorce, te profesore, studente i djelatnike pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku
- na sam blagdan je Sv. misa u 19:00 sati
Blagdan Sv. Nikole biskupa, zaštitnika pomoraca, 6. prosinca:
- Zavjetna Sv. misa u 18:00 sati za sve pomorce, te profesore, studente i djelatnike pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku
Primjedbe
Objavi komentar